Ne možemo da se svrstavamo na stranu Zapada protiv Moskve

Politika
07. Jun 2022.
Ne možemo da se svrstavamo na stranu Zapada protiv Moskve

Evropska unija i njene najvažnije države članice još 2008. godine opredelile su se za podršku secesiji naše južne pokrajine, priznajući istu, ističe u intervjuu za „Politiku” lider Nove demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović. Naglašava da zbog toga nije moguće voditi politiku i Kosovo i Metohija i Evropska unija. „Umesto da tu činjenicu odmah prihvatimo i prema njoj se postavimo na odgovarajući način, nažalost, mi smo izgubili bezmalo petnaest godina u spoljnopolitičkoj magli, jer srpska rukovodstva nisu imala hrabrosti da se s tom činjenicom suoče, pri čemu su – stvari moramo nazvati pravim imenom – lagala svoj narod i građane ove zemlje stalno ponavljajući neistinu da su procesi evropskih integracija i odbrane Kosova i Metohije potpuno odvojeni. I niko nikoga da pozove na odgovornost zbog parole ’i Kosovo i Evropa’, kojom je, svih ovih godina, trovan javni i politički život ove zemlje”, kaže Miloš Jovanović.

Vodeće zemlje EU od nas traže da normalizujemo odnose s takozvanim Kosovom, misleći pre svega na uzajamno priznanje…

Danas više nije moguće sakriti činjenicu da se od nas traži da na našem, takozvanom, evropskom putu i sami priznamo secesiju Kosova i Metohije kroz sveobuhvatnu normalizaciju odnosa po modelu dve Nemačke iz 1972. godine. Da podsetim, tada su dve Nemačke potpisale temeljni ugovor u kojem se oslovljavaju kao države, garantujući jedna drugoj teritorijalnu celovitost. Nakon tog ugovora obe Nemačke su postale članice Ujedinjenih nacija, istočni blok je priznao Zapadnu Nemačku, a zapadni blok Istočnu Nemačku. To se danas traži i od Srbije i samo to. Naravno, uz prihvatanje dalje unitarizacije BiH i slabljenja položaja srpskog naroda u Crnoj Gori. I zbog svega toga je došlo krajnje vreme da redefinišemo našu spoljnopolitičku orijentaciju i da konačno jasno kažemo da u takvim okolnostima članstvo u EU ne može biti i nije više cilj već isključivo najtešnja moguća saradnja koja će se odvijati u obostranom interesu. Saradnja bez članstva može da se uspostavi i razvija na osnovu različitih modela, poput tzv. švajcarskog modela faznog zaključivanja bilateralnih sporazuma, tzv. norveškog modela priključivanja Srbije Evropskom ekonomskom prostoru ili shodno novom modelu koji bi odgovarao i Srbiji i EU, i o tome treba konačno da otvorimo demokratsku javnu raspravu.

Da li je to narativ da ćemo biti „pusto ostrvo” ako ne uvedemo sankcije Rusiji ili postoji realna opasnost?

Uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji bilo bi protivno našim nacionalnim interesima. Pored toga ne bi bilo ni preterano časno s naše strane niti primereno našoj slobodarskoj istoriji. Uostalom, u ovom sukobu Zapada i Rusije teško da se možemo svrstati na stranu Zapada, koji i danas ugrožava naše vitalne interese. A da li je situacija laka? Nije i neće biti. Ali te priče o pustim ostrvima, padanju sekira s neba i najezdi skakavaca ako ne uvedemo sankcije Rusiji nisu nas dostojne. Srbi su ipak veći narod od toga.

Bili ste protiv manifestacije „Mirdita, dobar dan” i tražili ste da se zabrani. Zašto?

Nije dopustivo da se pod plaštom promovisanja kulture zapravo promoviše secesija naše južne pokrajine. Tako su se, iz godine u godinu, svakakve stvari pojavljivale na pomenutoj manifestaciji – od amblema UČK do mape Srbije bez Kosova i Metohije. Ozbiljna i uređena država takve stvari sebi ne dopušta. Uostalom, i cela ta priča o normalizaciji odnosa i pomirenju nakaradno je postavljena. Izvršili ste agresiju protiv naše države, ubijali naš narod, razorili zemlju, oteli deo teritorije, palili crkve i manastire, a sada hajde da se mirimo i normalizujemo odnose. Kako to tačno mislite, gospodo? Ja sam apsolutno za pomirenje i normalizaciju odnosa, ali preduslov za tako nešto jeste reintegracija Kosova i Metohije u puni ustavnopravni poredak Republike Srbije. A onda možemo da organizujemo festivale koliko god vam je volja.

Da li očekujete nove beogradske izbore?

Ne i ne razumem do kraja tu priču o ponovljenim izborima. Ponavljanje izbora prethodno zahteva postojanje političke krize odnosno nemogućnost formiranja većine i samim tim vlasti u Beogradu. Ne vidim da se dešava išta slično u ovom trenutku. Ali mi smo tu i spremni smo za njih u slučaju da se dese. Uopšte ne sumnjam da ćemo ostvariti još bolji rezultat nego na ovim, tek održanim.

Da li ste čestitali pobedu na izborima Aleksandru Vučiću?

Nisam bio u prilici da to lično uradim, ali sam u izbornoj noći načelno čestitao svim kandidatima i listama na postignutim rezultatima. Ta čestitka se odnosila i na samog Aleksandra Vučića, koji je ostvario veliki rezultat samom činjenicom što je po drugi put izabran u prvom krugu predsedničkih izbora.

Promena imena stranke i novi početak

Zašto ste promenili naziv Demokratske stranke Srbije u Novi DSS?

Zato što 2022. nije više 1992. godina. Zato što smo jedina stranka s trideset godina postojanja koja je izvršila smenu generacija. Zato što smo, prvi put od 2004. godine, učinili da izborni rezultat bude bolji u odnosu na prethodni izborni ciklus. Zato što smo stekli pravo, kroz mukotrpnu borbu u proteklih pet godina, da otvorimo novo poglavlje iste knjige i da napravimo inventar i bilans višedecenijskog delovanja stranke. Zato što je ovo što gradimo zaista jedan Novi DSS, na novom smo početku i ne planiramo da stanemo. Zato Novi DSS.